Regionalna “Butterfly Innovation” nagrada 2022
Kako dodatna usavršavanja otvaraju vrata ka novim zaposlenjima?
Realizovan Scrum trening za usavršavanje poslovnih vještina
Prijedor Circle Hub: Realizovan WordPress kurs za djevojke i žene
U Prijedor Circle Hubu započeo je sa radom prvi Coder Dojo u Prijedoru
Coder Dojo je neformalni edukativni program za djecu uzrasta od šest do dvanaest godina koji je započeo 28.06.2021. godine. Za vrijeme druženja u Dojou, naših 15 polaznica i polaznika će učiti o tehnologiji, blok programiranju i radu i programiranju Microbit mikrokontrolera.
Cilj Coder Dojoa i cjelokupne Microbit zajednice je inspirisanje novih generacija da probude svoju kreativnost kroz kodiranje, programiranje i digitalne tehnologije.
Ove edukacije su primjer dobre prakse pristupa STEM edukaciji kakvim se sve više teži u razvijenijim državama. Igor Drinčić, predavač-volonter u našem Dojou, je napravio hibridni plan predavanja na osnovu više formalnih i neformalnih silabusa koji se uspješno koriste i postižu rezultate u državama sa razvijenom sviješću o bitnosti STEM edukovanja mladih generacija, u cilju da svoje znanje, stečeno dugogodišnjim radom u IT industriji, prenese na naše polaznice i polaznike.
Microbit je programabilni džepni računar dimenzija 4cm sa 5cm sa senzorom pokreta, ugrađenim žiroskopom, Bluetooth tehnologijom i 25 led lampica, a dizajniran je tako da bude zabavan i jednostavan za upotrebu. U Coder Dojou Prijedor Circle Huba, polaznice i polaznici ove dodatne edukacije će doći u dodir i sa osnovama elektronike nadogradnjom Microbit mikrokontrolera koje je omogućeno nabavkom Kitronik Inventor’s kita.
Fotografije sa prvog susreta naših polaznika i polaznica pogledajte na klikom na link.
Ovu aktivnost kroz projekat “Prijedor Circle Hub” podržava Vlada Švajcarske.
Fotografije sa prvog susreta u Coder Dojou
Tim AgriTech iz Prijedora osvojio prvo mjesto na m:tel Playground Demo danu 2020
Ovogodišnji, drugi po redu, Playground Demo dan koji kompanija m:tel organizuje u saradnji sa ICT Hub-om iz Beograda, održan je putem online platforme, 17. decembra 2020. godine.
U fokusu ovogodišnjeg Playgrunda je bio IoT izazov, program takmičarskog tipa koji je bio namijenjen fizičkim licima okupljenim u timove, koji je za cilj imao izradu hardversko-softverskih rješenja sa praktičnom upotrebnom vrijednošću koristeći IoT tehnologiju. Tema ovogodišnjeg izazova bila je unapređenje energetske efikasnosti korišćenjem IoT tehnologije.
Na ovom velikom finalu, žiriju u sastavu: Zoran Bugarski (m:tel), Kosta Andrić (ICT Hub), Aleksandar Veselinović (m:tel), Lejla Hujdur (m:tel) i Marinela Talić (m:tel), pet timova, finalista Playground izazova, koji su prošli kroz višemjesečnu fazu mentorstva i edukacije, predstavilo je svoje ideje i IoT prototipe.
Prvo mjesto i nagradu od 5.000 KM osvojio je tim AgriTech koji radi na razvoju senzorskog kontrolora orošivača u poljoprivredi. Ovaj tim čine Mirko Jokić, Željko Džafić, Slobodan Ilić, Marko Čađo i Zoran Dimitrijević.
Drugu mjesto i nagradu od 3.000 KM osvojio je tim eAgrarkoji je osmislio sistem koji omogućava praćenje stanja poljoprivrednih usjeva. Članovi ovog tima su Slaven Damjanović i Jaka Ivanković.
Treće mjesto i nagradu od 2.000 KMje osvojio tim Pametna razvodna tabla čija ideja rješava problem prekomjernog i nekontrolisanog korištenja električne energije u domaćinstvu i privrednim objektima. Tim čine studenti Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, Mirza Avdić, Harun Kološ i Azra Hadžić.
Predsjednik žirija, Zoran Bugarski, direktor IT-ja kompanije m:tel, čestitao je svim timovima koji su se predstavili u finalu: “Čestitam svim timovima koji su izmjenjenim okolnostima, u godini koja je bila veoma teška za sve, uspjeli da realizuju svoje ideje i konkretne proizvode iz oblasti unapređenje energetske efikasnosti korišćenjem IoT tehnologije”, te je zaključio da su se svi akteri ovogodišnjeg Playground izazova, zahvaljujući organizacijskim i IT vještinama, vrlo brzo prilagodili novonastaloj situaciji i skoro sve faze ovog programa bez poteškoća realizovali na online platformi.
Koordinator programa m:tel Playground-a, Daniela Kotur izjavila je da se bez obzira na novonastalu situaciju prijavilo 27 timova sa vrhunskim idejama: “Sa 10 izabranih timova prošli smo edukativno-mentorski program koji se sastojao od biznis i tehničkih radionica, a praćen mentorskim sesijama tokom kojih su timovi imali svu neophodnu podršku u realizaciji njihove ideje“, te jezahvalila svima onima koji su doprinijeli da ovaj projekat uspije, a finalistima je poželjela mnogo sreće u budućem radu.
Podsjećamo, m:tel Playground kao razvojna platforma je pokrenuta 2018. godine s ciljem da poveže ljude iz IT zajednice, kreativce, dizajnere, akademce i biznis partnere i sve one zainteresovane za tehnološko preduzetništvo, kako bi aktivno radili na stvaranju novih saznanja, projekata i proizvoda iz ove oblasti.
Više informacija o m:tel Playground-u pronađite na stranici www.playground.mtel.ba, a video zapis Demo dana 2020 možete pronaći na ovom linku.
Testiranje PATHFINDER servisa kroz razvoj prototipa
Internet stvari (IoT) postaje poprilično velik posao budućnosti, a kompanije u sve većem broju koriste ovu tehnologiju u svom poslovanju jer upravo IoT omogućuje integraciju velike količine uređaja koji imaju ugrađene senzore (elemente koji reaguju na određene merne jedinice, koje nakon toga daju određeni signal). Senzori potom komuniciraju jedni s drugima i s raznim aplikacijama, a aplikacije komuniciraju s ljudima.
Tehnologija koja funkcioniše iza svih tih “pametnih“ sistema/objekata je slična, razlika je u drugačijim senzorima koji opažaju ili mere drugačije podatke, drugačije ih procesuiraju i drugačije prikazuju, odnosno komuniciraju u aplikaciji kako bi ih ljudi mogli razumeti i na njih uticati s udaljenošću. Istovremeno, uređaji “uče“ iz navika ljudi koji ih svakodnevno koriste i tako samostalno podešavaju određene parametre. Mogućnosti su gotovo neograničene.
U elektro industriji u Evropi u 2015. godini bilo je u upotrebi oko 252 miliona jedinica pametnih uređaja, a predviđeno je da će do 2025. porasti na više od 300 miliona. No, nisu sve industrije razvijene jednako kao elektro industrija. U poljoprivredi je u 2015. bilo oko sedam miliona jedinica pametnih uređaja, a predviđa se da će do 2025. godine taj broj iznositi oko 32 milijuna.
Novi proizvodi zasnovani na znanju i tehnologijama u Prijedoru se teško razvijaju i testiraju na tržištu. Minimum Viable Product (MVP)– ili kako je prevedeno kod nas, minimalno održivi proizvod, opisuje razvojnu fazu proizvoda koja nam nudi dovoljno obilježja kako bi se zadovoljili rani korisnici i kako bi dobili povratnu informaciju o proizvodu ili usluzi koja nam se nudi.
U okviru projekta „Prijedor Circle HUB“ Agencije za ekonomski razvoj grada PREDA PD, pokrenut je novi PATHFINDER servis u koji za cilj ima da mladim ljudima omogućI alate da testiraju svoje ideje i dobiju povratnu informacije o proizvodu za mnogo kraće vrijeme i sa mnogo manje resursa. Projekat podržava Vlada Švicarske.
U okviru projekta formiran je razvojni tim za rad na prototipu “Sistem za autonomno upravljanje navodnjavanjem poljoprivrednih kultura” kojeg čine:
- Mirko Jokić, MSC agr. – vođa tima;
- Željko Džafić, MSC el. – senior developer;
- Slobodan Ilić, dipl.ing.el. – senior developer;
- Srećko Mišković, elektrotehničar elektronike – senior developer;
- Vuk Pavić – junior developer,
- Arsenije Radosavac – junior developer;
- Danilo Novaković – junior developer;
- Iva Dragojević – junior developer;
- Milica Marić – junior developer;
Tim je sastavljen sa jedne strane od senior članova sa dugogodišnjim iskustvom i elektronici i programiranju, a sa druge strane tu su i junior članovi tima kojeg čine učenici srednjih škola i polaznici HUB obuka iz oblasti programiranja mikrokontrolera i 3D modeliranja štampe.
Sam prototip se sastoji od mreže senzora raspoređenih po proizvodnoj parceli koji vrše mjerenje statusa vlažnosti zemljišta I šalju podatke kontrolnoj jedinici. Kada senzor detektuje pad vlage ispod zadanog praga, sistem uključuje navodnjavanje za dati blok/ parcelu.
Sistem podatke prikupljene sa senzora skladišti u jedinstvenu bazu, zajedno sa produktima sistema (grafikoni, tabele, tekst i dr.). Servisna aplikacija omogućava krisniku da prati rad sistema – obavi uvid u senzorska mjerenja, podesi parametre rada sistema, ručno upravlja sistemom ili zadaje plan navodnjavanja za predstojeći period.
Napajanje senzora je autonomno, putem solarnog panela sa baterijom. Napajanje upravljačke jedinice predviđeno je iz lokalne elektro mreže.
Razvoj sistema će se odvijati kroz 5 razvojnih modula:
- Modul 1 – Razvoj prenosne mjerne jedinice;
- Modul 2 – Razvoj jedinice za upravljanje ventilima;
- Modul 3 – Razvoj upravljačke jedinice;
- Modul 4 – Razvoj web aplikacije;
- Modul 5 – Dizajn kućišta i definisanje vizuelnog identiteta prototipa
EU start up: Goodwall – Povezivanje mladih talenata sa poslovnim prilikama
Goodwall je društvena mreža namjenjena primarno studentima i mladim preduzetnicima od 19 do 24 godine koja svojim korisnicima omogućava da se povežu oko zajedničkih interesovanja, da predstave sebe i svoje ideje kako univerzitetima tako i poslodavcima ali i da se informišu o stipendijama i ponudama za posao. Ono šta Goodwall razlikuje od LinkedIn-a je ciljna grupa kojoj se pristupa. LinkedIn većinom koriste stariji od 30 godina koji su se na neki način već afirmisali na tržištu rada te nije uspio da na svoju mrežu privuče studente. Koncept Goodwalla je društvena mreža za studente kroz koju su ujedinjene tri vertikale – društvene mreže, univerzitetsko zapošljavanje, te zapošljavanje radnika sličnih demografskih odlika ali koji nude drugi spektar usluga.
EU start up: OmniBot – Artificial Intelligence and Natural Language Processing Bot platforma
OmniBot je platforma koja nam omogućava dizajniranje i integrisanje virtuelnih asistenata koristeći se umjetnom inteligencijom i obradom prirodnog razgovornog jezika.
U digitalnom dobu chat-botovi i virtuelni digitalni asistenti imaju sve veću ulogu u funkcionisanju kompanija. OmniBot je komunikacijsko AI rješenje koje automatizuje jednostavne i složene zadatke koristeći prirodni jezik i uz pomoć chat-botova i VDA platforme simulira realne konverzacije s korisnicima u pisanoj ili govornoj formi koristeći se umjetnom inteligencijom. Na ovaj način chat-botovi su u stanju da identifikuju kontekst razgovora, te da zapamte konverzaciju i samim time klijentima pruže personalniju uslugu.
Link: http://www.omnibot.ai
Fotografija: https://www.smartaction.ai
