Regionalna “Butterfly Innovation” nagrada 2022
USAID Diaspora Invest Legacy Conference
Kako dodatna usavršavanja otvaraju vrata ka novim zaposlenjima?
UNICEF-ov Inovacioni fond raspisuje konkurs za tehnološka rješenja
Za zaštitu djece na internetu
UNICEF-ov Inovacioni fond, Globalno partnerstvo za prestanak nasilja nad djecom i inicijativa Giga imaju namjeru da investiraju do 100 hiljada dolara kako bi se obezbijedilo rano finansiranje start up kompanijama koje imaju potencijal da doprinesu čovječanstvu.
Ukoliko ste vlasnik start up kompanije koje se bavi mašinskim učenjem (ML), vještačkom inteligencijom (AI), blockchain tehnologijama ili proširenom stvarnošću (VR/AR) u jednoj od zemalja uključenih u UNICEF-ove programe, i posjedujete funkcionalni prototip sa otvorenim kodom koji daje obećavajuće rezultate (ili ste voljni da otvorite pristup kodu), UNICEF-ov inovacioni fond traži upravo vas.
Kako biste se prijavili:
- Kriterijume za konkurisanje pogledajte ovdje.
- Čitav tekst konkursa (Zahtjeva za iskaz interesa) pročitajte ovdje.
* Posebno se pozivaju start up kompanije čiji su osnivači žene da se prijave na konkurs.
Više informacija u vezi poziva možete saznati na webinaru koji će se održati 24. novembra, i možete se registrovati ovdje.
Za konkurs se možete prijaviti OVDJE.
Rok za prijave: 20. decembar 2020.
Ukoliko imate pitanje u vezi ovog poziva, možete direktno kontaktirati Vladimira Trkulju na vtrkulja@unicef.org.
Šta je ono što tražimo
Trenutno smo u potrazi za kompanijama u koje ćemo investirati, a koje koriste mašinsko učenje (ML), vještačku inteligenciju (AI), blockchain tehnologiju ili proširenu stvarnost (virtuelnu ili proširenu stvarnost (VR/AR)), u izradu softvera koji će odgovoriti na četiri široko definisane kategorije digitalnih rizika po djecu u vezi sa sadržajem, kontaktom, ponašanjem ili ugovornim odnosima.
Za konkus se možete prijaviti ukoliko se vaše softversko rješenje bavi nekom od sljedećih oblasti:
Rizici u vezi sa sadržajem: Izloženost štetnim sadržajima, ili sadržajima neprimjerenim uzrastu djece, kao što su pornografija, materijali koji su u vezi sa seksualnim zlostavljanjem dece, govorom mržnje i ekstremizmom, diskriminatorni ili sadržaji koji šire mržnju, dezinformacije, on-line igre, kockanje, sadržaji koji podržavaju rizična ili nezdrava ponašanja, i nasilni sadržaji koji mogu biti uznemirujući ili prikazuju krivičnu aktivnost.
Da li izrađujete alate i modele putem kojih se sadržaj na internetu, društvene mreže, platforme za igranje video-igara i druge usluge mogu učiniti bezbijednim za djecu? Ili koristite granične tehnologije u borbi protiv neprimjerenih sadržaja?
Važno je da se vaše softversko rješenje koristi:
- Upotrebu nauke o podacima i vještačke inteligencije u identifikovanju i analizi sadržaja koji šire mržnju.
- Upotrebu blockchain tehnologije kako bi se verifikovao sadržaj na internetu.
- Alatke kojima se identifikuje i obilježava neprikladni sadržaj na internet sajtovima koji se obraćaju djeci, nezavisno od platforme.
- Primjenu mašinskog učenja kako bi se posavjetovala i upozorila djeca u pogledu sadržaja koji nisu primjereni njihovom uzrastu.
Rizici u vezi sa kontaktom: Štetne interakcije sa drugim ljudima koje podrazumijevaju seksualno zlostavljanje i eksploataciju djece, uključujući vrbovanje, proganjanje i seksualnu iznudu, zlostavljanje na internetu, ucjenjivanje i uznemiravanje.
Da li izrađujete platforme i alate kojima se sprečavaju zlostavljanje i eksploataciju djece na internetu? Ili stvarate uvid kojim se omogućavaju procjena i suzbijanje opasnosti i štetnih posljedica u digitalnom okruženju?
Važno je da se vaše softversko rješenje koristi:
- Alate kojima se detektuje i prekida živi prenos seksualnog zlostavljanja dece pred kamerama (obično poznato kao živi prenos ili live-streaming seksualne eksploatacije ili zlostavljanja djece).
- Blokiranje pristupa odraslih djeci radi seksualnog zlostavljanja na digitalnim platformama (obično poznato kao seksualno vrbovanje ili postepeno uvođenje u SEZ na internetu).
- Platforme koje direktno targetiraju seksualne prestupnike koji napadaju djecu na internetu i odrasle koji se seksualno interesuju za djecu (npr. kroz obilježavanje ovakvih naloga).
- Upotrebu ML/AI u otkrivanju, uklanjanju i prijavljivanju slika i video-snimaka koji prikazuju seksualni sadržaj koji uključuje djecu i adolescente (obično se naziva materijal koji uključuje seksualno zlostavljanje djece).
Rizici u vezi sa ponašanjem: Štetne interakcije, kao što su zlostavljanje, proganjanje, dijeljenje seksualnih sadržaja sopstvene izrade (seksting), osvetnička pornografija, zloupotreba podataka, finansijske zloupotrebe, i drugi oblici neprimjerenog ponašanja.
Da li koristite postojeće i nove tehnologije kako biste obrazovali djecu i mlade o digitalnim rizicima, i primjerenom, i bezbijednom ponašanju u digitalnom okruženju?
Važno je da se vaše softversko rešenje koristi:
- Edukativne alate i uputstva koji se zasnivaju na igrama, pomoću kojih djeca uče o konceptu privatnosti, poštovanja i dijeljenja sadržaja na internetu.
- Platforme kojima se pruža podrška i edukuju se roditelji/staratelji kako bi očuvali bezbijednost djece na internetu.
- Upotrebu četbotova (chatbot) u pružanju podrške žrtvama nasilja i uznemiravanja, i prijavljivanju zlostavljanja.
- Upotrebu ML/AI za praćenje i modeliranje potencijalnih rizika za djecu (uz obzir prema etičnom prikupljanju podataka, zakonima o privatnosti i razvojnim potrebama djece u skladu sa njihovim uzrastom).
Rizici u vezi sa ugovornim odnosima: Izloženost neprimjerenim ugovornim odnosima, pristanak dece na internetu, integrisani marketing, i zloupotrebe i narušavanja privatnosti ličnih podataka kao što su hakovanje ličnih podataka, lažno predstavljanje i krađa podataka.
Da li stvarate alate i platforme u kojima se nove tehnologije koriste da bi se na internetu zaštitili podaci o djeci i drugi podaci? Ili identifikujete i blokirate neprimjerene komercijalne platforme?
Važno je da se vaše softversko rešenje koristi:
- VR/AR rješenja pomoću kojih se djeca uče vještinama pismenosti u pogledu podataka, kao i programi podrške zaposlenima putem kojih se oni obučavaju u pogledu korišćenja podataka o djeci.
- Alate kojima se štite dječji podaci/podaci o djeci, tako što se djeci i drugim povjerljivim licima omogućava da kontrolišu pristup tako što se po automatizmu smatraju vlasnicima svojih ličnih podataka.
- Mehanizme putem kojih se revidira i obezbjeđuje zakonitost informacija koje se dijele na internetu.
- Stvaranje kolekcija informacija i sadržaja od povjerenja, koje su odabrali i za koje su glasali verifikovani izvori prema transparentnom kriterijumu.
Kako biste se prijavili, dijelimo sa vama korisne materijale i informacije, kao i kriterijume za izbor projekata:
- Odgovore na česta pitanja, možete pročitati ovdje.
- Kriterijume za izbor i način na koji bodujemo prijave, možete pročitati ovdje.
- Više o načinima finansiranja i podrške, možete pronaći ovdje.
- Baza projekata koje smo ranije finansirali je dostupna ovdje.
Više informacija u vezi poziva možete saznati na webinaru koji će se održati 24. novembra, i možete se registrovati ovdje.
Za konkurs se možete prijaviti OVDJE.
Rok za prijave: 20. decembar 2020.
Ukoliko imate pitanje u vezi ovog poziva, možete direktno kontaktirati Vladimira Trkulju na vtrkulja@unicef.org.
Izazov
Imajući u vidu da je više od 4 milijarde ljudi (od čega 71% jesu osobe od 15 do 24 godine starosti) povezano na internet, uključujući i jedno od tri deteta, jasno je da se dječji životi oblikuju ispred ekrana računara ili telefona. Mreže koje se odnose na COVID-19 kao što su zatvaranja čitavih zemalja, dovele su do zatvaranje škola na globalnom nivou i mjera fizičkog distanciranja, i učinile da platforme i zajednice na internetu postanu od ključnog značaja u održavanju osećaja normalnosti. Djeca i njihovi roditelji okreću se digitalnim rešenjima više nego ikad kako bi se obezbedila podrška u dječjem obrazovanju, socijalizaciji i igri. U toku su napori da se pristup internetu i digitalnim riješenjima obezbijedi svim mladim ljudima putem inicijativa kao što je Giga.
Iako digitalna riješenja pružaju ogromne mogućnosti, isti ovi alati mogu povećati izloženost djece rizicima i štetnim uticajima na internetu. Prisustvo na internetu može povećati tradicionalne prijetnje i štetne uticaje sa kojima se mnoga djeca susreću i van interneta, i mogu povećati ranjivost, jer su rizici na internetu prisutni tokom čitave godine, 24 sata dnevno.
Podaci ukazuju da nova realnost koju je nametnuo COVID-19, povećava rizike kojima su deca izložena, a koji uključuju seksualno zlostavljanje i eksploataciju na internetu, maltretiranje na internetu, izloženost potencijalno štetnim sadržajima i neprimjereno prikupljanje, upotrebu i dijeljenje podataka. Organi za sprovođenje zakona i telefonske linije za prijavljivanje identifikovali su dramatično povećanje obima materijala u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece koji se dijeli na internetu, od čega sve veći i veći procenat predstavljaju sadržaji koje su djeca sama kreirala. Dok su se sa jedne strane rizici po djecu na internetu povećali, očuvanje bezbednosti i zaštita djece na internetu i dalje su neadekvatni da bi pružili podršku djeci, njihovim porodicama i sistemima obrazovanja kako bi se predupredili ovi rizici i štetni uticaji i na odgovarajući način reagovalo na njih. Tehnološka riješenja predstavljaju element koji je od ključnog značaja kako bi se na odgovarajući način reagovalo na prijetnje sa kojima se djeca susreću u digitalnom okruženju.
Više o konkursu
UNICEF-ov Inovacioni fond objavljuje ovaj konkurs u partnerstvu sa Globalnim partnerstvom za prestanak nasilja nad djecom (End Violence) i inicijativom Giga. End Violence je tehnički partner i obezbijediće programsku ekspertizu u pribavljanju, odabiru i upravljanju portfeljima u ovoj kohorti. Takođe, će biti uključen tokom čitavog perioda investiranja i obezbijediće pristup najvažnijim mrežama unutar čitavog ekosistema „Zaštite djece na internetu“ (Child Online Protection ecosystem).
UNICEF-ov Inovacioni fond
Ovaj fond osnovan 2016, uspostavljen je specijalno da bi se finansirale tehnologije u povoju sa otvorenim kodom, koje mogu pomoći djeci. Osnovna motivacija Inovacionog fonda jeste da pronađe „skupove“ ili portfelje inicijativa koje se bave najmodernijim tehnologijama – tako da UNICEF može da učestvuje na njihovom tržištu, obavijesti se o ovim tehnologijama i pomogne da one doprinesu boljem životu za djecu. Ulažemo u riješenja u okviru industrija čija je vrednost oko 100 milijardi dolara, kada su u pitanju najmodernije granične tehnologije: blockchain, virtuelna i augmentovana stvarnost, mašinsko učenje i vještačka inteligencija.
Globalno partnerstvo za prestanak nasilja nad djecom (End Violence)
End Violence je najveća i najraznovrsnija javno-privatna koalicija koja je usmerena na ubrzanje napretka u postizanju COR 16.2: Prestanak svih vidova nasilja prema djeci do 2030. godine. Partnerstvo djeluje kao globalna platforma u zagovaranju, postupanju i investicijama zasnovanim na dokazima. Kroz platformu Bezbjedni na internetu (Safe Online), partnerstvo End Violence investira u organizacije koje kreiraju alate, programe i tehnološka rešenja u borbi protiv zlostavljanja i eksploatacije dece na internetu, uz to radeći sa globalnim liderima i organizacijama kako bi se obezbedio stalni fokus na bezbjednost djece na internetu i ovoj temi obezbjedio visok prioritet u najvažnijim debatama vezanim za politike na globalnom nivou.
Giga
Inicijativu Giga su u septembru 2019. zajednički pokrenuli UNICEF i Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU), kako bi se svaka škola povezala na internet, a svaka mlada osoba dobila pristup informacijama, prilikama i imala izbora. Ova inicijativa pruža podršku direktnim akcijama koje su u vezi sa mjerama u borbi protiv COVID-19 i njihovim neposrednim uticajima na društvo, i ispituje načine na koji internet može da učestvuje u stvaranju snažnijih infrastruktura koje daju nadu i pružaju prilike u „vremenima nakon COVID-a“.
Tekst i fotografija preuzeti sa unicef.org
Direktorica FIPA-e o saradnji sa Privrednom komorom Austrije i Ambasadom BiH u Beču
Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (Fipa) Milica Marković i direktor Privredne komore Austrije za jugoistočnu Evropu Peter Haslaher konstatovali su da postoji potencijal da se broj austrijskih kompanija u BiH poveća, te dogovorili buduću saradnju po tom osnovu.
Haslaher je na sastanku u Beču informisao Markovićevu da planira iniciranje regionalnog projekta za jačanje investicione saradnje Austrije i zemalja jugoistočne Evrope finansiranog iz fondova EU.
On je naveo da će, kada je riječ o BiH, fokus biti na IT sektoru, preradi metala i proizvodnji auto-dijelova, preradi drveta i proizvodnji namještaja, kao i farmaciji.
Prema njegovim riječima, Privredna komora Austrije će učestvovati na događaju koji će Fipa organizovati s ciljem iznalaženja ideja i preporuka za intenziviranje investicione saradnje dvije zemlje i planova za 2021. godinu.
Privredna komora Austrije će pružiti podršku Fipi u predstavljanju projekata članovima Komore, kao i organizovanju direktnih sastanaka kompanija.
Haslaher je informisao Markovićevu da u Sloveniji djeluje 1.200 austrijskih kompanija, u Hrvatskoj 800, Srbiji 600, BiH 200, Makedoniji 100 i Crnoj Gori i samoproglašenom Kosovu po 50, saopšteno je iz Fipe.
Na sastanku Markovićeve sa ambasadorom BiH u Austriji Kemalom Kozarićem konstatovano je da su austrijskim kompanijama za investiranje u BiH interesantni metalo-prerađivački sektor, proizvodnja auto-dijelova, te sve više drvo-prerađivački sektor.
Istaknuto je da su osnov za dodatne investicije u BiH liberalan zakonski režim, niska stopa poreza na dobit kompanija, kvalifikovana i rentabilna radna snaga i dugogodišnja saradnja dvije zemlje sa sličnim radnim mentalitetom i vrijednostima.
Na sastanku je bilo riječi i o pregovorima koje će voditi dvije zemlje o dvojnom državljanstvu, oživljavanju ugovora o besplatnom školovanju studenata iz BiH u Austriji, te o organizaciji određenih promotivnih događaja i aktivnosti naredne godine, s ciljem daljeg intenziviranja investiranja austrijskih kompanija.
Kozarić je ponovio da je Austrija najveći investitor u BiH sa kojom BiH ima trgovinski suficit.
Prema njegovim riječima, u Austriji živi oko 170.000 ljudi iz BiH, koji su vrlo dobro integrisani u ovoj zemlji i prepoznati kao vrijedni i sposobni radnici.
Tokom Evropa samita u Salcburgu Markovićeva je održala sastanak i sa direktorom Predstavništva Republike Srpske u Beču Mladenom Filipovićem, s ciljem dogovaranja buduće saradnje i organizacije događaja u Predstavništvu, čije se svečano otvaranje nakon renoviranja očekuje u novembru.
Tekst preuzet sa srpskainfo.com
Foto – hronika.ba
Otvoren novi pogon preduzeća „Edna metalworking“ u Industrijskoj zoni Celpak
„BIM Allplan konstrukterstvo“- novi kurs u sklopu Prijedor Circle Hub-a
MVP na Start up terenu
Njemački Roundliner otvorio ogranak fabrike u Prijedoru – Plastične vreće za ambalaže idu u izvoz
U industrijskoj zoni Celpak u Prijedoru danas, 2. septembra, je otvoren proizvodni pogon njemačke firme Roundliner, koja se bavi proizvodnjom plastičnih vreća za industrijsku ambalažu.
Finansijski direktor kompanije Roundliner Feliks Zontag rekao je da je ova njemačka firma tražila pogodan ambijent za investiciju i da ga je pronašla u Prijedoru.
– U obzir smo uzeli logističke i transportne uslove, troškove radne snage, političku stabilnost i blizinu EU i vrlo smo zadovoljni korektnom saradnjom sa Gradskom upravom Prijedor – izjavio je Zontag novinarima u Prijedoru.
Direktor prijedorskog ogranka Roundlinera Osman Džamastagić podsjetio je da su radovi na pogonu površine 1.200 metara kvadratnih počeli 27. februara, a da je sa šest zaposlenih prva proizvodnja počela već u julu.
– Trenutno imamo 14 zaposlenih, uglavnom žena, i radi se na pet mašina u dvije smjene. Do kraja godine plan je 17 mašina i do 50 radnika. Do sada smo dva kamiona izvezli sa po 32 palete, a jedan kamion spreman je za petak sa gotovim proizvodima za Češku i Njemačku, budući da se kompletna proizvodnja izvozi – naveo je DŽamastagić.
On je rekao da je riječ o plastičnim vrećama za transport robe u buradima poput ljepila, farbe, pudera, brašna i slično, kako bi se eliminisali troškovi pranja i čišćenja, gdje se vreća rashoduje, a bure ostaje čisto.
– Gradska administracija, Agencija za ekonomski razvoj grada Prijedora Preda-PD, izvođač građevinskih radova Unijat M i sva komunalna preduzeća koja su radila infrastrukturu i instalacije, dala su doprinos da ovo uspijemo, svi su bili spremni da pomognu i sa svima smo imali odličnu saradnju, tako da nas ni vanredna situacija zbog korone nije omela u planovima – istakao je Džamastagić.
Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković podsjetio je da je strategijom ekonomskog razvoja grada predviđen čitav set mjera pomoći domaćim i stranim investitorima, kao i kompletna institucionalna podrška.
– Povoljan otkup zemlje za privrednike i proizvodnu djelatnost omogućili smo skupštinskom odlukom, zatim pomoć prilikom pribavljanja potrebne dokumentacije realizovali smo zajedno sa agencijom Preda, a uredili smo i infrastrukturu jer je ovo bio prostor zarastao u šumu. Njima se dopala ta kooperativnost – rekao je Đaković.
Prema njegovim riječima, Roundliner je jedan od primjera gdje je predstavnik dijaspore bio u kontaktu sa investitorima iz Njemačke i inicirao da dođu u Prijedor, a nakon razgovora sa čelnicima Gradske uprave upućeni su na druge investitore u Prijedoru, poput Austroneta, da bi čuli njihova iskustva.
– To ih je opredijelilo za Prijedor. Ovo danas je prva od tri hale koje planiraju graditi. Procjena je oko 200 zaposlenih kada bude pun kapacitet. U pitanju je lakši posao i većina zaposlenih će biti žene – napomenuo je Đaković.
On je podsjetio da industrijska zona Celpak sada ima pet proizvodnih pogona različitih investitora u različitim fazama, te da su u toku pregovori sa još pet potencijalnih grinfild investitora, čime bi ova zona imala oko 1.500 radnika.
- Izvor : eKapija
