Podsticaji za mala i srednja preduzeća
3D Republika Roadshow
U ponedjeljak 20.10.2020. godine u prostorijama Agencije PREDA-PD organizovana je Prezentacija PREDA&3D Republika Roadshow.
Predstavnik 3D Republike izvršio je prezentaciju štampača kompanije Formlabs, a zatim govorio o budućim modelima 3D štampača i skenera koji će se u skorije vrijeme naći na našem tržištu.
Učesnici na događaju su bili privrednici i pojedinci koji su zainteresovani za oblast 3D modeliranja.
Regionalni konkurs za investiranje u domaću startup scenu- BASF Start-up Science
Europski lider u istraživanju, razvoju i najveća njemačka hemijska kompanija BASF, raspisuje regionalni konkurs za investiranje u domaću startup scenu, sa posebnim fokusom na one startup-ove čija rješenja doprinose održivom razvoju.
Prijave za „BASF Start-up Science“ traju do 1. novembra u ponoć. Minimalna bespovratna novčana nagrada određena za najbolje ideje iznosi 5.000 eura, a najbolji startup-ovi će ostvariti priliku za daljnje finansiranje BASF-a.
Konkurs je namijenjen za startup-ove iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije, a osnovni uslov za učešće jeste da prijavljena ideja direktno ili indirektno doprinosi smanjenju zagađenja vazduha
„Kvaliteta vazduha jedan je od najvećih izazova savremenog doba i tema na koju čovječanstvo sve više obraća pažnju. Bilo da se radi o ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, višedecenijskom iskustvu u proizvodnji katalizatora za smanjenje emisije štetnih gasova u automobilima ili entuzijastičnim idejama pojedinaca, evidentno je da moramo zajedno pristupiti rješavanju problema, koji već sada utiče na kvalitet života svakog od nas”, ističe Simon Franko direktor kompanije BASF u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.
Franko napominje da je nedostatak novčanih sredstava najčešći razlog zbog kojeg individualne ideje ne budu realizovane i ističe da će BASF omogućiti da, uz novčanu podršku, startup-ovi dalje razvijaju svoje ideje.
„Često naiđemo na vijest o nečijoj dobroj zamisli, ali rijetko vidimo šta se dalje desilo sa njom. Mnogo je i onih projekata za koje nikada nismo imali priliku ni da čujemo, jer su zbog nedostatka inicijalnih sredstava njihovih tvoraca ostali samo na papiru. Nezavisno od toga da li se ideja odnosi na energetsku efikasnost stanova, proizvode za prečišćavanje vazduha , smanjenje izduvnih gasova ili nešto drugo, BASF nudi novčanu podršku. Želimo da i neafirmisani inovatori razviju svoje projekte do kraja”, objašnjava Franko.
Franko dodaje da će najbolja ideja biti nagrađena sa najmanje 5.000 eura: „BASF ima jedan od najvećih odsjeka za istraživanje i razvoj na svijetu i može podržati razvoj startup-a do kraja. Naravno, kao i na svakom velikom startup takmičenju, investitor se može opredijeliti za više.
Testiranje PATHFINDER servisa kroz razvoj prototipa
Internet stvari (IoT) postaje poprilično velik posao budućnosti, a kompanije u sve većem broju koriste ovu tehnologiju u svom poslovanju jer upravo IoT omogućuje integraciju velike količine uređaja koji imaju ugrađene senzore (elemente koji reaguju na određene merne jedinice, koje nakon toga daju određeni signal). Senzori potom komuniciraju jedni s drugima i s raznim aplikacijama, a aplikacije komuniciraju s ljudima.
Tehnologija koja funkcioniše iza svih tih “pametnih“ sistema/objekata je slična, razlika je u drugačijim senzorima koji opažaju ili mere drugačije podatke, drugačije ih procesuiraju i drugačije prikazuju, odnosno komuniciraju u aplikaciji kako bi ih ljudi mogli razumeti i na njih uticati s udaljenošću. Istovremeno, uređaji “uče“ iz navika ljudi koji ih svakodnevno koriste i tako samostalno podešavaju određene parametre. Mogućnosti su gotovo neograničene.
U elektro industriji u Evropi u 2015. godini bilo je u upotrebi oko 252 miliona jedinica pametnih uređaja, a predviđeno je da će do 2025. porasti na više od 300 miliona. No, nisu sve industrije razvijene jednako kao elektro industrija. U poljoprivredi je u 2015. bilo oko sedam miliona jedinica pametnih uređaja, a predviđa se da će do 2025. godine taj broj iznositi oko 32 milijuna.
Novi proizvodi zasnovani na znanju i tehnologijama u Prijedoru se teško razvijaju i testiraju na tržištu. Minimum Viable Product (MVP)– ili kako je prevedeno kod nas, minimalno održivi proizvod, opisuje razvojnu fazu proizvoda koja nam nudi dovoljno obilježja kako bi se zadovoljili rani korisnici i kako bi dobili povratnu informaciju o proizvodu ili usluzi koja nam se nudi.
U okviru projekta „Prijedor Circle HUB“ Agencije za ekonomski razvoj grada PREDA PD, pokrenut je novi PATHFINDER servis u koji za cilj ima da mladim ljudima omogućI alate da testiraju svoje ideje i dobiju povratnu informacije o proizvodu za mnogo kraće vrijeme i sa mnogo manje resursa. Projekat podržava Vlada Švicarske.
U okviru projekta formiran je razvojni tim za rad na prototipu “Sistem za autonomno upravljanje navodnjavanjem poljoprivrednih kultura” kojeg čine:
- Mirko Jokić, MSC agr. – vođa tima;
- Željko Džafić, MSC el. – senior developer;
- Slobodan Ilić, dipl.ing.el. – senior developer;
- Srećko Mišković, elektrotehničar elektronike – senior developer;
- Vuk Pavić – junior developer,
- Arsenije Radosavac – junior developer;
- Danilo Novaković – junior developer;
- Iva Dragojević – junior developer;
- Milica Marić – junior developer;
Tim je sastavljen sa jedne strane od senior članova sa dugogodišnjim iskustvom i elektronici i programiranju, a sa druge strane tu su i junior članovi tima kojeg čine učenici srednjih škola i polaznici HUB obuka iz oblasti programiranja mikrokontrolera i 3D modeliranja štampe.
Sam prototip se sastoji od mreže senzora raspoređenih po proizvodnoj parceli koji vrše mjerenje statusa vlažnosti zemljišta I šalju podatke kontrolnoj jedinici. Kada senzor detektuje pad vlage ispod zadanog praga, sistem uključuje navodnjavanje za dati blok/ parcelu.
Sistem podatke prikupljene sa senzora skladišti u jedinstvenu bazu, zajedno sa produktima sistema (grafikoni, tabele, tekst i dr.). Servisna aplikacija omogućava krisniku da prati rad sistema – obavi uvid u senzorska mjerenja, podesi parametre rada sistema, ručno upravlja sistemom ili zadaje plan navodnjavanja za predstojeći period.
Napajanje senzora je autonomno, putem solarnog panela sa baterijom. Napajanje upravljačke jedinice predviđeno je iz lokalne elektro mreže.
Razvoj sistema će se odvijati kroz 5 razvojnih modula:
- Modul 1 – Razvoj prenosne mjerne jedinice;
- Modul 2 – Razvoj jedinice za upravljanje ventilima;
- Modul 3 – Razvoj upravljačke jedinice;
- Modul 4 – Razvoj web aplikacije;
- Modul 5 – Dizajn kućišta i definisanje vizuelnog identiteta prototipa
Direktorica FIPA-e o saradnji sa Privrednom komorom Austrije i Ambasadom BiH u Beču
Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (Fipa) Milica Marković i direktor Privredne komore Austrije za jugoistočnu Evropu Peter Haslaher konstatovali su da postoji potencijal da se broj austrijskih kompanija u BiH poveća, te dogovorili buduću saradnju po tom osnovu.
Haslaher je na sastanku u Beču informisao Markovićevu da planira iniciranje regionalnog projekta za jačanje investicione saradnje Austrije i zemalja jugoistočne Evrope finansiranog iz fondova EU.
On je naveo da će, kada je riječ o BiH, fokus biti na IT sektoru, preradi metala i proizvodnji auto-dijelova, preradi drveta i proizvodnji namještaja, kao i farmaciji.
Prema njegovim riječima, Privredna komora Austrije će učestvovati na događaju koji će Fipa organizovati s ciljem iznalaženja ideja i preporuka za intenziviranje investicione saradnje dvije zemlje i planova za 2021. godinu.
Privredna komora Austrije će pružiti podršku Fipi u predstavljanju projekata članovima Komore, kao i organizovanju direktnih sastanaka kompanija.
Haslaher je informisao Markovićevu da u Sloveniji djeluje 1.200 austrijskih kompanija, u Hrvatskoj 800, Srbiji 600, BiH 200, Makedoniji 100 i Crnoj Gori i samoproglašenom Kosovu po 50, saopšteno je iz Fipe.
Na sastanku Markovićeve sa ambasadorom BiH u Austriji Kemalom Kozarićem konstatovano je da su austrijskim kompanijama za investiranje u BiH interesantni metalo-prerađivački sektor, proizvodnja auto-dijelova, te sve više drvo-prerađivački sektor.
Istaknuto je da su osnov za dodatne investicije u BiH liberalan zakonski režim, niska stopa poreza na dobit kompanija, kvalifikovana i rentabilna radna snaga i dugogodišnja saradnja dvije zemlje sa sličnim radnim mentalitetom i vrijednostima.
Na sastanku je bilo riječi i o pregovorima koje će voditi dvije zemlje o dvojnom državljanstvu, oživljavanju ugovora o besplatnom školovanju studenata iz BiH u Austriji, te o organizaciji određenih promotivnih događaja i aktivnosti naredne godine, s ciljem daljeg intenziviranja investiranja austrijskih kompanija.
Kozarić je ponovio da je Austrija najveći investitor u BiH sa kojom BiH ima trgovinski suficit.
Prema njegovim riječima, u Austriji živi oko 170.000 ljudi iz BiH, koji su vrlo dobro integrisani u ovoj zemlji i prepoznati kao vrijedni i sposobni radnici.
Tokom Evropa samita u Salcburgu Markovićeva je održala sastanak i sa direktorom Predstavništva Republike Srpske u Beču Mladenom Filipovićem, s ciljem dogovaranja buduće saradnje i organizacije događaja u Predstavništvu, čije se svečano otvaranje nakon renoviranja očekuje u novembru.
Tekst preuzet sa srpskainfo.com
Foto – hronika.ba
