Prenosimo Vam deo atmosfere sa snimanja HUBmedia podcast emisija. Redakcija Vedrana Šmitran, Jasna Mandić, Marko Goronja, mentor Dragiša Stojnić Giga i organizator Zoran Dimitrijević.
Sonja Kušumović – grafička dizajnerica: Start Up je mjesto za njega ali i za nju
Preduzetništvo u današnje vrijeme predstavlja temu o kojoj se ne prestaje govoriti kako na svjetskoj sceni tako i kod nas. Nove Start up kompanije se pokreću gotovo svakodnevno ali svjedoci smo da i na tom polju, imamo veći broj muškaraca koji se afirmiše nego žena.
Zašto je to tako i kako promijeniti tu praksu, pokušali smo da saznamo u razgovoru sa Sonjom Kušumović, jednom od dobitnica granta i mentorisanja u okviru programa Start Up Accelerator “Prijedor Circle Hub-a”. Projekat Prijedor Cirle HUB podržava Vlada Švajcarske.
Sonja Kušumović je mlada grafička dizajnerica iz Prijedora koja već sada iza sebe ima niz uspješno realizovanih projekata kako na polju grafičkog dizajna ali i kao predavačica koja je voljna da svoje ideje i znanje prenese drugima.
Osnovni razlog za pokretanje vlastitog Start Up je bila ideja da osmisli inovativniji i zanimljiviji identitet proizvoda na domaćem tržištu.
“Naime kao što ste već zaključili ja se bavim dizajnom, te unutar svog Start Up-a planiram da se bavim pružanjem vizuelnih identiteta pravnih i fizičkih lica, a prije svega vizuelnog prikaza malih preduzetnika. Na našem tržištu nedostaje mašte i boje kao i igre. Naši proizvodi su jako kvalitetni ali im nedostaje dobar marketing” ističe Sonja i dodaje:
„Trenutno za stalnog klijenta, jednu IT kompaniju iz Srbije koja se bavi softverskim programima
za izradu bankarskih sistema, radim animacije koje se koriste za proizvode novih tehnologija, u ovom slučaju je u pitanju Vještačka inteligencija u oblasti prava. Tim iz marketinga smišlja kako će kompaniju predstaviti na tržištu, a onda stvar prepuštaju nama dizajnerima da to lijepo upakujemo i vizuelno predstavimo. Osim rješenja koje nudim sektoru martekinga, radim i na dizajnu naših proizvoda gdje osmišljavam, te sa drugim dizajnerima radim osnovni dizajn za softvere. Poslije postavljanja osnovih dizajnerskih postulata, posao dalje prepuštamo sektoru koji se bavi isključivo izgledom softvera na kojem radimo UX/UI dizajn. Cijeli ovaj proces je za mene veliki izazov kroz koji usvajam nove poslovne modele i grafičke standarde koji će biti sastavni dio moje Start Up kompanije“.
Kao neko ko već ima jasnu viziju šta želi i u kom pravcu planira da se kreće, Sonja ističe da je u svemu najbitnije imati zacrtane ciljeve i razmišljati kako ih ostvariti. Početak je uvijek najteži ali ako imate jasnu viziju šta želite postići, načini da to ostvarite kroz vaš rad počinju se sami stvarati. Svaka prilika nosi novo znanje a svaki novi kontakt otvara iduća vrata.
“Po završetku fakulteta odmah sam počela da radim i na taj način sam sticala radno iskustvo, učila od starijih kolega i uvidjela šta je dobro a šta ne. Prateći strane kanale informisanja u sferi dizajna, umjetnosti kao i marketinga puno sam naučila i smatram da bi se dosta tih šablona moglo primjeniti i kod nas. Kao mlada dizajnerica nisam uvijek imala šansu da se iskažem. Uvijek su se uzimala u obzir neka grafička rješenja koja su ustaljena i već viđena, a ja smatram da je to velika greška. Kod nas postoji jako puno mladih ljudi koji imaju ideju za neki proizvod ili žele nečim da se bave, ali jednostavno sistem im ne dozvoljava. Tako da mislim da je vrijeme da i mladi ljudi počnu sami da grade budućnost za sebe” dodaje Sonja.
Mlada dizajnerica ističe da je krucijalna stvar svakog napretka da uvijek nešto radite, da imate kontinuitet, nije svaka ideja koja se javi najbolja, ali ovakav pristup vam pomaže da razradite svoju kreativnost i da dođete do najboljih ideja kojima teži svako ko se bavi kreativnom industrijom.
“Sve vještine, nema oblasti koja mi nije pomogla, svo stečeno znanje se sklapa u jedno. Sve što sam naučila sve sam do sad primjenila, osim toga i dalje učim . Pokretačke tačke su mi bili projekti na kojima sam sama radila i uspjela ih završiti do kraja. Jedan od tih velikih projekata je “Ša fest” koji sam od početka do kraja radila sama, prateći svoju ideju i koristeći stečeno znanje. Takođe i sva dešavanja u okviru Agencije PREDA-PD gdje sam imala priliku da se okušam kao predavačica kursa grafičkog dizajna. To je bila sjajna stvar za mene, prvo što mi je ukazano povjerenje da podijelim svoje znanje sa srednjoškolcima koji su zainteresovani za tu oblast kreativne industrije, ali i da naučim dosta novih stvari. Sve aktivnosti u okviru “Prijedor Circle Hub-a” su sjajna prilika za mlade iz Prijedora jer im omogućava da se usavršavaju kao i da se povežu sa drugim kreativnim ljudima što uvijek daje dobre rezultate. ” napominje Sonja.
Ako napravimo retrospektivu moramo se složiti da današnji svijet, sa svim svojim izazovima i manama, ipak napreduje u pogledu osnaživanja žena u raznim pravcima, uključujući preduzetništvo. U današnje doba se više nego ikad priča o ravnopravnosti polova, što je odlično, ali ipak u praksi još uvijek postoji mnogo sektora u kojima žene nisu toliko zastupljene.
“Žene u BiH su dosta zanemarene, kako fizički tako i intelektualno. Pored samih žena za takav status je krivo i društvo u kojem se nalaze. Žene su kroz istoriju uvijek stavljane u drugi plan što je velika greška i zabluda. Zbog senzibiliteta koji posjeduju i zbog estetike koju žene uče od malih nogu one su vrlo cijenjene u svim poslovima koje obavljaju, naročito gdje estetika dolazi do izražaja kao npr. u grafičkom dizajnu i području marketinga” ističe naša sagovornica.
U nešto manjim sredinama važno je prepoznati afirmisane žene preduzetnice koje mogu motivisati i pružiti podršku drugim ženama da razviju svoje poslovne ideje. Sam koncept “Prijedor Circle Hub-a” nudi prostor za rad i mentorstvo te predstavlja odličnu sredinu za stvaranje novih ideja i na najbolji način osnažuje lokalni sistem Start – Up(ova).
Za kraj Sonja dodaje da je teško dati savjet nekom, pogotovo generalizovati ga na sve žene.
“Glavu gore, nema ništa ljepše od jake i uspješne žene. A ako sama odluči da će postati takva, onda i hoće”.
Dragiša Stojnić – Giga: Kreiranje sadržaja za Stock kao nova avantura
Bilo da pretražujete internet, čitate novine ili hodate gradom, pogled će vam sigurno ostati na nekoj od zanimljivih fotografija sa bilborda ili plakata koji nas okružuju. Da li ste znali da su većinom na njima Stock fotografije?
O tome šta je Stock fotografija, kako nastaje, ko je kupuje, a ko prodaje i na koji način, razgovarali smo sa Dragišom Stojnićem Gigom koji upravo putem Stock fotografija i video materijala pokreće svoj put u preduzetništvo kroz naš Start Up Accelerator. Projekat „Prijedor Cirle HUB“ podržava Vlada Švajcarske.
“Slika (fotografija) govori više od 1.000 riječi. Kratak video suvjereno vlada multimedijom. Ove izjave gotovo najbolje ukazuje na važnost fotografije i video materijala u digitalnom marketingu. One kao takve pružaju beskrajne mogućnosti predstavljanja nekog proizvoda ili usluge. Stock fotografija i Stock video je posao u kojem prodajete svoje fotografije i video materijale na Internetu. Samo u BiH ima na stotine ljudi koji se bave ovim poslom a mnogi zarađuju nekoliko hiljada evra mjesečno pasivnih prihoda od ovog posla“ ističe Giga.
Kao neko ko se bavi kreiranjem video sadržaja za različita tržišta ali i sa dugogodišnjim iskustvom rada na televiziji, primjećuje da je potreba za kvalitetnim materijalima, kako fotografijama tako i video sadržajima, na regionalnom ali i lokalnom nivou, sve veća.
„Odlučio sam se za pokretanje Start Up-a „Constant Werk“ koji ima za cilj stvaranje proizvoda i usluga: Stock fotografija, Stock videografija, kreiranje različitih materijala za potrebe digitalnog marketinga, edukacija i mentorisanje iz videografije, pokretanje web portala za digitalni marketing i e-trgovinu na principu kupuj domaće u svom komšiluku, što je inovacija za naš grad i region. Kako već dugo sarađujem sa Agencijom PREDA , Accelerator program mi je mogućnost da svoju Start Up avanturu pokrenem, ali i da upravljam njom na najbolji mogući način“ naglašava Giga.
Da bi se postigao uspjeh u ovom poslu, prije svakog fotografisanja i snimanja video materijala mora se detaljno uraditi istraživanje tržišta i trendova. Istraživanje tržišta – kao i u marketingu i u biznisu – je upravo ono što razdvaja uspješne Stock fotografe i videografe od neuspješnih. Ovaj posao može da se radi sa bilo koje lokacije u svijetu, ne zavisi od mjesta u kojem se nalazite i svima je dostupan.
„Stvaranje foto i video materijala za Stock agencije nije toliko jednostavan ako zelite da se istaknete kvalitetom u moru drugih radova koji se već nalaze u agencijama. Najbitnija je ideja, naći neki koncept koji može odgovarati za više različitih tematika. Treba pratiti i trendove, šta je popularno u tom periodu. Puno faktora utiče da se napravi dobar i atraktivan proizvod. Tema, lokacija, modeli, oprema sa kojom se radi, tehnička ispravnost rada i na kraju algoritam same agencije koja će vaš rad istaknuti ili ostaviti po strani. Da bi pomenuti algoritam radio u vašem interesu, treba biti uporan i stalno stvarati i objavljivati nove radove” dodaje Giga.
Stock fotografije, nakon nastanka, šalju se u agencije koje se bave njihovom distribucijom, a najčešći kupci su velike firme ili kompanije koje koriste ogromne količine ovakvog sadržaja
Ova vrsta fotografija i video materijala pokriva jedno ogromno područje, gotovo sve što se može zamisliti: od fotografisanja hrane i svakodnevnih predmeta, putovanja, poslovnih sastanaka, sporta, zabave, prirode, krajolika, turističkih destinacija pa sve do fotografija ljudi različitih godina, porodica, njihovih raspoloženja ili aktivnosti.
„Tržište za ovu vrstu proizvoda je veliko ali je velika i konkurencija. Za ozbiljnu zaradu, najbitnija je upornost i dosljednost. Da bih bio konkurentan na ovako zahtjevnom tržištu, plan mi je da sa dobro razrađenim idejama i temama svake nedelja postavljam nove materijale, koje ću pomoću pomno odabranih tagova ključnih riječi plasirati na najbolje tržište za svoje proizvode i tako doći do potencijalnih korisnika. Moje dosadašnje iskustvo i sve uspješne saradnje koje sam ostvario kroz svoj rad moj su lajtmotiv“.
Value proposition – šta predstavlja i koliki je njen značaj?
Value proposition, ili ako doslovno prevedemo ponuda vrijednosti, najkraće rečeno predstavlja obećanje koje će se ispuniti. One predstavljaju primarni razlog zbog kojeg će potencijalni klijent odlučiti da kupi vaš proizvod ili uslugu.
Ponuda vrijednosti je izjava koja odgovara na pitanje „zašto“ neko treba da posluje sa vama. Ona bi trebala da ubjedi potencijalnog kupca zašto vaša usluga ili proizvod ima veću vrijednost od sličnih ponuda vaše konkurencije. Vi znate zašto je vaša kompanija sjajna, ali da li vaši potencijalni kupci znaju šta izdvaja vaš brend od ostalih?
Dobra ponuda vrijednosti može vam dati prednost u odnosu na vaše konkurente i često je ono što vaši potencijalni klijenti koriste da bi vas ocijenili. Za mnoge potrošače vaša vrijednost je prva stvar sa kojom se susreću prilikom istraživanja vašeg brenda. Dakle, imati jasan, sažet prijedlog vrednosti je važnije nego ikad. Uzmite u obzir ovo: Imate manje od minuta da privučete pažnju posjetioca stranice.
Kada kreirate prijedlog vrijednosti, važno je da identifikujete sve prednosti koje vaši proizvodi ili usluge nude. Opisivanjem prednosti koje posjeduje vaš proizvod ili usluga na jednostavan ali upečatljiv način pomoćiće vam da na brz i efikasan način ostavite utisak na čitaoce. Ono što je takođe važno jeste da utvrdite glavni problem koji vaš kupac može da ima a koju će vaša ponuda vrijednosti pomoći da se riješi. Povezivanjem vrijednosti koje vaša usluga ili proizvod nudi sa izazovima kupca, vaša ponuda vrijednosti postaće jasnija. To je ono što pomaže da se vaš brend istakne kao najbolji dobavljač nekog proizvoda ili usluge.
Osnovni koraci za kreiranje Value proposition:
Kada kreirate Value proposition za vaš proizvod trudite se da budete koncizni i lako razumljivi. Na vašoj web stranici Value proposition predstavlja svojevrstan mamac da zainteresuje potencijalne klijente – ako vaše pojašnjenje zvuči suviše komplikovano, jako mali broj klijenata će se upustiti u dalje iščitavanje vašeg sadržaja.
Pored toga što je jako bitno da na sažet način objasnite šta nudite i šta predstavlja vaš proizvod jako je bitno da olakšate potenijalnim klijentima da vas na što lakši način pronađu u online pretrazi.
Klijentima je bitno da odgovorite na pitanje: „Ako sam ja vaš idealni kupac, zašto bih kupovao od vas umesto od vaše konkurencije?“ Pokušajte da u 2-3 rečenice objasnite kako vaš proizvod riješava problem potencijalnih kupaca, tj. zašto ste bolji od drugih, kako ćete mu poboljšati kvalitetu života i na koji način to planirate uraditi. U nekoliko riječi objasnite klijentima šta čini vašu djelatnost i kako će korištenje vaših proizvoda i usluga biti pravi izbor za njih.
Nekada pretjerano nuđenje usluga može imati kontraefekat, zato ne treba pretjerivati sa promocijom i reklamama ali trebate se istaknuti na vašoj web lokaciji ili na dodirnim tačkama gdje se ciljna grupa kupaca kreće.
Neki od primjera dobre prakse iz svijeta:
Zoom- Keeping you securely connected wherever you are
• Početna strana- jednostavna, privlačna, ono što nude koncizno sažeto bez nepotrebnih opisa
• Dodatni booster stranici dodaju mogućnosti besplatnog korištenja i besplatne registracije (“Sigh Up Free” i “Sigh up, It’s free”)
• Koriste nezavisne recenzije za povoljno i vjerodostojno upoređivanje sa konkurentima.
Uber- The Smartest Way to Get Around
Uber stručno ističe sve što je loše u vezi sa korišćenjem tradicionalnog taksija i ističe kako je njegova usluga superiornija. Njihov glavni adut je jednostavnost i to ističu.
• Jednim dodirom i automobil dolazi direktno do vas
• Vaš vozač tačno zna gdje treba da ide
• Plaćanje je potpuno bezgotovinsko.
Slack- Be More Productive at Work with Less Effort:
Slack je aplikacija koja omogućava produktivnost na radnom mjestu i razmJenu poruka. Vrlo je jednostavan za upotrebu, ali dovoljno jaka da podrži velike timove koji rade na složenim projektima I da se uklopi u njihov tempo rada (o tome govori i činjenica da je koristi NASA).
Filozofija koju nude svojim klijentima glasi – radni život uz nas je jednostavniji, prijatniji i produktivniji.
Ponude dobre vrijednosti mogu predstavljati dosta komplikovan proces, ali to ne znači da ih nije moguće pronaći (ili u ovom slučaju stvoriti.) Ali kao što ste ranije pročitali, većina marketing stručnjaka se bori sa sastavljanjem dobre ponude vrijednosti.
Grešaka koje mogu nastati na putu stvaranja dobrih ponuda vrijednosti je da prilikom prezentovanja svoje usluge ili proizvoda nemate konkretne dokaze za sve izrečene stvari. Ovo dosta može uticati na vaš kredibilitet i uništiti vam priliku za dalje poslovanje. Klijenti su poznati da vole da sagledaju svaki element proizvoda tako da ako neki segment ne možete opravdati konkretnim dokazima bolje ga je izostaviti.
Čini se da je puno segmenata koje treba uklopiti u sažetu izjavu, zar ne? Zato ne treba da čudi da je stvaranje dobre ponude vrednosti poteškoća za većinu prodavača ali i svojevrstan kec u rukavu za uspješno poslovanje ako se savlada njeno kreiranje.
UNICEF-ov Inovacioni fond raspisuje konkurs za tehnološka rješenja
Za zaštitu djece na internetu
UNICEF-ov Inovacioni fond, Globalno partnerstvo za prestanak nasilja nad djecom i inicijativa Giga imaju namjeru da investiraju do 100 hiljada dolara kako bi se obezbijedilo rano finansiranje start up kompanijama koje imaju potencijal da doprinesu čovječanstvu.
Ukoliko ste vlasnik start up kompanije koje se bavi mašinskim učenjem (ML), vještačkom inteligencijom (AI), blockchain tehnologijama ili proširenom stvarnošću (VR/AR) u jednoj od zemalja uključenih u UNICEF-ove programe, i posjedujete funkcionalni prototip sa otvorenim kodom koji daje obećavajuće rezultate (ili ste voljni da otvorite pristup kodu), UNICEF-ov inovacioni fond traži upravo vas.
Kako biste se prijavili:
- Kriterijume za konkurisanje pogledajte ovdje.
- Čitav tekst konkursa (Zahtjeva za iskaz interesa) pročitajte ovdje.
* Posebno se pozivaju start up kompanije čiji su osnivači žene da se prijave na konkurs.
Više informacija u vezi poziva možete saznati na webinaru koji će se održati 24. novembra, i možete se registrovati ovdje.
Za konkurs se možete prijaviti OVDJE.
Rok za prijave: 20. decembar 2020.
Ukoliko imate pitanje u vezi ovog poziva, možete direktno kontaktirati Vladimira Trkulju na vtrkulja@unicef.org.
Šta je ono što tražimo
Trenutno smo u potrazi za kompanijama u koje ćemo investirati, a koje koriste mašinsko učenje (ML), vještačku inteligenciju (AI), blockchain tehnologiju ili proširenu stvarnost (virtuelnu ili proširenu stvarnost (VR/AR)), u izradu softvera koji će odgovoriti na četiri široko definisane kategorije digitalnih rizika po djecu u vezi sa sadržajem, kontaktom, ponašanjem ili ugovornim odnosima.
Za konkus se možete prijaviti ukoliko se vaše softversko rješenje bavi nekom od sljedećih oblasti:
Rizici u vezi sa sadržajem: Izloženost štetnim sadržajima, ili sadržajima neprimjerenim uzrastu djece, kao što su pornografija, materijali koji su u vezi sa seksualnim zlostavljanjem dece, govorom mržnje i ekstremizmom, diskriminatorni ili sadržaji koji šire mržnju, dezinformacije, on-line igre, kockanje, sadržaji koji podržavaju rizična ili nezdrava ponašanja, i nasilni sadržaji koji mogu biti uznemirujući ili prikazuju krivičnu aktivnost.
Da li izrađujete alate i modele putem kojih se sadržaj na internetu, društvene mreže, platforme za igranje video-igara i druge usluge mogu učiniti bezbijednim za djecu? Ili koristite granične tehnologije u borbi protiv neprimjerenih sadržaja?
Važno je da se vaše softversko rješenje koristi:
- Upotrebu nauke o podacima i vještačke inteligencije u identifikovanju i analizi sadržaja koji šire mržnju.
- Upotrebu blockchain tehnologije kako bi se verifikovao sadržaj na internetu.
- Alatke kojima se identifikuje i obilježava neprikladni sadržaj na internet sajtovima koji se obraćaju djeci, nezavisno od platforme.
- Primjenu mašinskog učenja kako bi se posavjetovala i upozorila djeca u pogledu sadržaja koji nisu primjereni njihovom uzrastu.
Rizici u vezi sa kontaktom: Štetne interakcije sa drugim ljudima koje podrazumijevaju seksualno zlostavljanje i eksploataciju djece, uključujući vrbovanje, proganjanje i seksualnu iznudu, zlostavljanje na internetu, ucjenjivanje i uznemiravanje.
Da li izrađujete platforme i alate kojima se sprečavaju zlostavljanje i eksploataciju djece na internetu? Ili stvarate uvid kojim se omogućavaju procjena i suzbijanje opasnosti i štetnih posljedica u digitalnom okruženju?
Važno je da se vaše softversko rješenje koristi:
- Alate kojima se detektuje i prekida živi prenos seksualnog zlostavljanja dece pred kamerama (obično poznato kao živi prenos ili live-streaming seksualne eksploatacije ili zlostavljanja djece).
- Blokiranje pristupa odraslih djeci radi seksualnog zlostavljanja na digitalnim platformama (obično poznato kao seksualno vrbovanje ili postepeno uvođenje u SEZ na internetu).
- Platforme koje direktno targetiraju seksualne prestupnike koji napadaju djecu na internetu i odrasle koji se seksualno interesuju za djecu (npr. kroz obilježavanje ovakvih naloga).
- Upotrebu ML/AI u otkrivanju, uklanjanju i prijavljivanju slika i video-snimaka koji prikazuju seksualni sadržaj koji uključuje djecu i adolescente (obično se naziva materijal koji uključuje seksualno zlostavljanje djece).
Rizici u vezi sa ponašanjem: Štetne interakcije, kao što su zlostavljanje, proganjanje, dijeljenje seksualnih sadržaja sopstvene izrade (seksting), osvetnička pornografija, zloupotreba podataka, finansijske zloupotrebe, i drugi oblici neprimjerenog ponašanja.
Da li koristite postojeće i nove tehnologije kako biste obrazovali djecu i mlade o digitalnim rizicima, i primjerenom, i bezbijednom ponašanju u digitalnom okruženju?
Važno je da se vaše softversko rešenje koristi:
- Edukativne alate i uputstva koji se zasnivaju na igrama, pomoću kojih djeca uče o konceptu privatnosti, poštovanja i dijeljenja sadržaja na internetu.
- Platforme kojima se pruža podrška i edukuju se roditelji/staratelji kako bi očuvali bezbijednost djece na internetu.
- Upotrebu četbotova (chatbot) u pružanju podrške žrtvama nasilja i uznemiravanja, i prijavljivanju zlostavljanja.
- Upotrebu ML/AI za praćenje i modeliranje potencijalnih rizika za djecu (uz obzir prema etičnom prikupljanju podataka, zakonima o privatnosti i razvojnim potrebama djece u skladu sa njihovim uzrastom).
Rizici u vezi sa ugovornim odnosima: Izloženost neprimjerenim ugovornim odnosima, pristanak dece na internetu, integrisani marketing, i zloupotrebe i narušavanja privatnosti ličnih podataka kao što su hakovanje ličnih podataka, lažno predstavljanje i krađa podataka.
Da li stvarate alate i platforme u kojima se nove tehnologije koriste da bi se na internetu zaštitili podaci o djeci i drugi podaci? Ili identifikujete i blokirate neprimjerene komercijalne platforme?
Važno je da se vaše softversko rešenje koristi:
- VR/AR rješenja pomoću kojih se djeca uče vještinama pismenosti u pogledu podataka, kao i programi podrške zaposlenima putem kojih se oni obučavaju u pogledu korišćenja podataka o djeci.
- Alate kojima se štite dječji podaci/podaci o djeci, tako što se djeci i drugim povjerljivim licima omogućava da kontrolišu pristup tako što se po automatizmu smatraju vlasnicima svojih ličnih podataka.
- Mehanizme putem kojih se revidira i obezbjeđuje zakonitost informacija koje se dijele na internetu.
- Stvaranje kolekcija informacija i sadržaja od povjerenja, koje su odabrali i za koje su glasali verifikovani izvori prema transparentnom kriterijumu.
Kako biste se prijavili, dijelimo sa vama korisne materijale i informacije, kao i kriterijume za izbor projekata:
- Odgovore na česta pitanja, možete pročitati ovdje.
- Kriterijume za izbor i način na koji bodujemo prijave, možete pročitati ovdje.
- Više o načinima finansiranja i podrške, možete pronaći ovdje.
- Baza projekata koje smo ranije finansirali je dostupna ovdje.
Više informacija u vezi poziva možete saznati na webinaru koji će se održati 24. novembra, i možete se registrovati ovdje.
Za konkurs se možete prijaviti OVDJE.
Rok za prijave: 20. decembar 2020.
Ukoliko imate pitanje u vezi ovog poziva, možete direktno kontaktirati Vladimira Trkulju na vtrkulja@unicef.org.
Izazov
Imajući u vidu da je više od 4 milijarde ljudi (od čega 71% jesu osobe od 15 do 24 godine starosti) povezano na internet, uključujući i jedno od tri deteta, jasno je da se dječji životi oblikuju ispred ekrana računara ili telefona. Mreže koje se odnose na COVID-19 kao što su zatvaranja čitavih zemalja, dovele su do zatvaranje škola na globalnom nivou i mjera fizičkog distanciranja, i učinile da platforme i zajednice na internetu postanu od ključnog značaja u održavanju osećaja normalnosti. Djeca i njihovi roditelji okreću se digitalnim rešenjima više nego ikad kako bi se obezbedila podrška u dječjem obrazovanju, socijalizaciji i igri. U toku su napori da se pristup internetu i digitalnim riješenjima obezbijedi svim mladim ljudima putem inicijativa kao što je Giga.
Iako digitalna riješenja pružaju ogromne mogućnosti, isti ovi alati mogu povećati izloženost djece rizicima i štetnim uticajima na internetu. Prisustvo na internetu može povećati tradicionalne prijetnje i štetne uticaje sa kojima se mnoga djeca susreću i van interneta, i mogu povećati ranjivost, jer su rizici na internetu prisutni tokom čitave godine, 24 sata dnevno.
Podaci ukazuju da nova realnost koju je nametnuo COVID-19, povećava rizike kojima su deca izložena, a koji uključuju seksualno zlostavljanje i eksploataciju na internetu, maltretiranje na internetu, izloženost potencijalno štetnim sadržajima i neprimjereno prikupljanje, upotrebu i dijeljenje podataka. Organi za sprovođenje zakona i telefonske linije za prijavljivanje identifikovali su dramatično povećanje obima materijala u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece koji se dijeli na internetu, od čega sve veći i veći procenat predstavljaju sadržaji koje su djeca sama kreirala. Dok su se sa jedne strane rizici po djecu na internetu povećali, očuvanje bezbednosti i zaštita djece na internetu i dalje su neadekvatni da bi pružili podršku djeci, njihovim porodicama i sistemima obrazovanja kako bi se predupredili ovi rizici i štetni uticaji i na odgovarajući način reagovalo na njih. Tehnološka riješenja predstavljaju element koji je od ključnog značaja kako bi se na odgovarajući način reagovalo na prijetnje sa kojima se djeca susreću u digitalnom okruženju.
Više o konkursu
UNICEF-ov Inovacioni fond objavljuje ovaj konkurs u partnerstvu sa Globalnim partnerstvom za prestanak nasilja nad djecom (End Violence) i inicijativom Giga. End Violence je tehnički partner i obezbijediće programsku ekspertizu u pribavljanju, odabiru i upravljanju portfeljima u ovoj kohorti. Takođe, će biti uključen tokom čitavog perioda investiranja i obezbijediće pristup najvažnijim mrežama unutar čitavog ekosistema „Zaštite djece na internetu“ (Child Online Protection ecosystem).
UNICEF-ov Inovacioni fond
Ovaj fond osnovan 2016, uspostavljen je specijalno da bi se finansirale tehnologije u povoju sa otvorenim kodom, koje mogu pomoći djeci. Osnovna motivacija Inovacionog fonda jeste da pronađe „skupove“ ili portfelje inicijativa koje se bave najmodernijim tehnologijama – tako da UNICEF može da učestvuje na njihovom tržištu, obavijesti se o ovim tehnologijama i pomogne da one doprinesu boljem životu za djecu. Ulažemo u riješenja u okviru industrija čija je vrednost oko 100 milijardi dolara, kada su u pitanju najmodernije granične tehnologije: blockchain, virtuelna i augmentovana stvarnost, mašinsko učenje i vještačka inteligencija.
Globalno partnerstvo za prestanak nasilja nad djecom (End Violence)
End Violence je najveća i najraznovrsnija javno-privatna koalicija koja je usmerena na ubrzanje napretka u postizanju COR 16.2: Prestanak svih vidova nasilja prema djeci do 2030. godine. Partnerstvo djeluje kao globalna platforma u zagovaranju, postupanju i investicijama zasnovanim na dokazima. Kroz platformu Bezbjedni na internetu (Safe Online), partnerstvo End Violence investira u organizacije koje kreiraju alate, programe i tehnološka rešenja u borbi protiv zlostavljanja i eksploatacije dece na internetu, uz to radeći sa globalnim liderima i organizacijama kako bi se obezbedio stalni fokus na bezbjednost djece na internetu i ovoj temi obezbjedio visok prioritet u najvažnijim debatama vezanim za politike na globalnom nivou.
Giga
Inicijativu Giga su u septembru 2019. zajednički pokrenuli UNICEF i Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU), kako bi se svaka škola povezala na internet, a svaka mlada osoba dobila pristup informacijama, prilikama i imala izbora. Ova inicijativa pruža podršku direktnim akcijama koje su u vezi sa mjerama u borbi protiv COVID-19 i njihovim neposrednim uticajima na društvo, i ispituje načine na koji internet može da učestvuje u stvaranju snažnijih infrastruktura koje daju nadu i pružaju prilike u „vremenima nakon COVID-a“.
Tekst i fotografija preuzeti sa unicef.org
Podsticaji za mala i srednja preduzeća
Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković potpisao je ugovore sa 11 predstavnika privrednih subjekata za dodjelu podsticajnih sredstava za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.
Testiranje PATHFINDER servisa kroz razvoj prototipa
Internet stvari (IoT) postaje poprilično velik posao budućnosti, a kompanije u sve većem broju koriste ovu tehnologiju u svom poslovanju jer upravo IoT omogućuje integraciju velike količine uređaja koji imaju ugrađene senzore (elemente koji reaguju na određene merne jedinice, koje nakon toga daju određeni signal). Senzori potom komuniciraju jedni s drugima i s raznim aplikacijama, a aplikacije komuniciraju s ljudima.
Tehnologija koja funkcioniše iza svih tih “pametnih“ sistema/objekata je slična, razlika je u drugačijim senzorima koji opažaju ili mere drugačije podatke, drugačije ih procesuiraju i drugačije prikazuju, odnosno komuniciraju u aplikaciji kako bi ih ljudi mogli razumeti i na njih uticati s udaljenošću. Istovremeno, uređaji “uče“ iz navika ljudi koji ih svakodnevno koriste i tako samostalno podešavaju određene parametre. Mogućnosti su gotovo neograničene.
U elektro industriji u Evropi u 2015. godini bilo je u upotrebi oko 252 miliona jedinica pametnih uređaja, a predviđeno je da će do 2025. porasti na više od 300 miliona. No, nisu sve industrije razvijene jednako kao elektro industrija. U poljoprivredi je u 2015. bilo oko sedam miliona jedinica pametnih uređaja, a predviđa se da će do 2025. godine taj broj iznositi oko 32 milijuna.
Novi proizvodi zasnovani na znanju i tehnologijama u Prijedoru se teško razvijaju i testiraju na tržištu. Minimum Viable Product (MVP)– ili kako je prevedeno kod nas, minimalno održivi proizvod, opisuje razvojnu fazu proizvoda koja nam nudi dovoljno obilježja kako bi se zadovoljili rani korisnici i kako bi dobili povratnu informaciju o proizvodu ili usluzi koja nam se nudi.
U okviru projekta „Prijedor Circle HUB“ Agencije za ekonomski razvoj grada PREDA PD, pokrenut je novi PATHFINDER servis u koji za cilj ima da mladim ljudima omogućI alate da testiraju svoje ideje i dobiju povratnu informacije o proizvodu za mnogo kraće vrijeme i sa mnogo manje resursa. Projekat podržava Vlada Švicarske.
U okviru projekta formiran je razvojni tim za rad na prototipu “Sistem za autonomno upravljanje navodnjavanjem poljoprivrednih kultura” kojeg čine:
- Mirko Jokić, MSC agr. – vođa tima;
- Željko Džafić, MSC el. – senior developer;
- Slobodan Ilić, dipl.ing.el. – senior developer;
- Srećko Mišković, elektrotehničar elektronike – senior developer;
- Vuk Pavić – junior developer,
- Arsenije Radosavac – junior developer;
- Danilo Novaković – junior developer;
- Iva Dragojević – junior developer;
- Milica Marić – junior developer;
Tim je sastavljen sa jedne strane od senior članova sa dugogodišnjim iskustvom i elektronici i programiranju, a sa druge strane tu su i junior članovi tima kojeg čine učenici srednjih škola i polaznici HUB obuka iz oblasti programiranja mikrokontrolera i 3D modeliranja štampe.
Sam prototip se sastoji od mreže senzora raspoređenih po proizvodnoj parceli koji vrše mjerenje statusa vlažnosti zemljišta I šalju podatke kontrolnoj jedinici. Kada senzor detektuje pad vlage ispod zadanog praga, sistem uključuje navodnjavanje za dati blok/ parcelu.
Sistem podatke prikupljene sa senzora skladišti u jedinstvenu bazu, zajedno sa produktima sistema (grafikoni, tabele, tekst i dr.). Servisna aplikacija omogućava krisniku da prati rad sistema – obavi uvid u senzorska mjerenja, podesi parametre rada sistema, ručno upravlja sistemom ili zadaje plan navodnjavanja za predstojeći period.
Napajanje senzora je autonomno, putem solarnog panela sa baterijom. Napajanje upravljačke jedinice predviđeno je iz lokalne elektro mreže.
Razvoj sistema će se odvijati kroz 5 razvojnih modula:
- Modul 1 – Razvoj prenosne mjerne jedinice;
- Modul 2 – Razvoj jedinice za upravljanje ventilima;
- Modul 3 – Razvoj upravljačke jedinice;
- Modul 4 – Razvoj web aplikacije;
- Modul 5 – Dizajn kućišta i definisanje vizuelnog identiteta prototipa
Otvoren novi pogon preduzeća „Edna metalworking“ u Industrijskoj zoni Celpak
U industrijskoj zoni „Celpak“ u Prijedoru otvoren je novi pogon preduzeća za mašinsku obradu metala „Edna metalworking“ koje zapošljava 26 radnika.
„BIM Allplan konstrukterstvo“- novi kurs u sklopu Prijedor Circle Hub-a
U okviru projekta „Prijedor Circle Hub“ Agencija za ekonomski razvoj grada PREDA-PD i firma BP BAU organizuju kurs „BIM Allplan konstrukterstvo“. Prijave su otvorene!
Start Up Accelerator – Pomoć pri realizaciji vaših ideja
U okviru projekta „Prijedor Circle Hub“ pokrenut je Start Up Accelerator koji predstavlja novi zajednički program finansijske podrške i mentorisanja start up kompanija u oblasti Informacionih tehnologija i Kreativne industrije Grada Prijedora i Agencije PREDA-PD. Projekat podržava Vlada Švicarske.
Start Up Accelerator program je otvoren za sve zainteresovane preduzetnike/ce koji su započeli ili tek žele da započnu poslovanje na području Grada Prijedora i imaju proizvod ili uslugu koja se temelji na IT tehnologijama, kreativnoj industriji i inovacijama.
Program osigurava za 5 start up kompanija mentore, infrastrukturu, promociju, umrežavanje i bespovratna novčana sredstva iz fonda vrijednog 35 000 KM.
Prednost imaju oblasti softver/programiranje, video i računarske igrice, dizajn, oglašavanje/marketing, zanati kroz upotrebu novih tehnologija (3D štampa), fotografija, filmska i video industrija, muzika i izvođačke umjetnosti, arhitektura, radio i televizija.
Učesnici Start Up Accelerator programa mogu biti mikro i mala privredna društva kao i samostalni preduzetnici i preduzetnice sa sjedištem u gradu Prijedoru koji su registrovani poslije 01.08.2020 godine a čiji je razvoj djelatnosti ili proizvod vezan uz IT tehnologije, kreativnu industriju i inovacije.
Pravo za učešće imaju i svi zainteresovani pojedinci i razvojni timovi koji se sastoje od punoljetnih, poslovno sposobnih osoba koji će u sklopu Start Up Accelerator programa biti obavezni da se registruju kao samostalni preduzetnici ili privredna društva sa sjedištem u Gradu Prijedoru a čiji je razvoj djelatnosti ili proizvod vezan uz IT tehnologije, kreativnu industriju i inovacije.
Projekat promoviše preduzetništvo među ženama na lokalnom nivou kroz direktnu podršku realizaciji njihovih preduzetničkih ideja, kao i razvoj preduzetničkih sposobnosti i kapaciteta kod žena.
Poziv za učešće je otvoren od 01.09.2020. i traje dok se ne potroše raspoloživa sredstva Start Up Accelerator programa, a najkasnije do 01.08.2021.
Pravila javnog konkursa, prijavni obrazac i upustva za apliciranje dostupna su na web stranici Prijedor Circle Hub-a http://startup.prijedorhub.com/accelerator/.
